Grad u kojem pišem ovo je zaštitio svoje ime, tako da ga ne smijem koristiti

 Prati me na Facebook-u

Postoji jedan grad na Balkanu čije ime ne smijem ispisati ovdje. Mnogi od vas ga znaju kao glavni grad Bosne i Hercegovine. U tom gradu se odvio događaj koji je kao direktnu posljedicu imao početak Prvog svjetskog rata. Taj grad je preživio opsadu grada koja je trajala 1425 dana. Taj grad je dočekao sportiste iz cijelog svijeta godine kada je bio domaćin Zimskih olimpijskih igara 1984. godine.

I, dok sam već bio upoznat sa time da vam ne smijem pokazati maskotu tih Olimpijskih igara, nisam bio svjestan činjenice da ne smijem ni da pomenem samo ime grada, zato što nisam tražio dozvolu od uprave tog grada da koristim njegovo ime.


This article is also available in English.


Pogled na grad koji ne smijem imenovati

Na slici iznad se nalazi meni jedan od najljepšiš gradova na Balkanu. Sliku grada sam sasvim slobodan da koristim na koji god način to poželim. Međutim, samo ime grada ne smijem da spomenem. Razlog za to leži u Odluci o upotrebi grba, imena i isticanja zastave Grada Sarajevo, čiji član 21 kaže sljedeće:

Pravne i fizičke osobe koje uporabe grb i ime Grada Sarajevo bez odobrenja mjerodavnoga tijela ili koje protivno datom odobrenju i ovoj odluci zlouporabe grb i ime Grada Sarajevo, dužne su Gradu Sarajevo naknaditi svu štetu koja je nastala takvim njihovim ponašanjem.

Dakle, grad Sarajevo je sebi dao za pravo da bude sudija u tome ko smije, a ko ne smije da spomene ime grada. Međutim, nije grad Sarajevo jedini grad u Europi sa mnogo glupim pravilima.

Pariz, kao grad koji smijem da imenujem, posjeduje ovaj toranj:

Ajfelov toranj tokom dana

I, dok vam ovu sliku smijem pokazati, sliku te iste građevine uslikanu noću ne smijem.

Vidite, Europska Unija je dala Francuskoj slobodu da primjeni Zakon o autorskim pravima (eng. copyright law) na građevine. Dakle, dok arhitekta koji je dizajnirao građevinu ne umre i ne prođe još dodatnih 70 godina, niko ne smije koristiti izgled te građevine za komercijalne upotrebe. I dok ja nemam komercijalni cilj u vidu dok pišem ovaj članak, ne želim da isključim mogućnost da ovaj sajt jednog dana pretvorim u sajt za komercijalne svrhe (iako se to gotovo sigurno nikada neće dogoditi). Iz tog razloga, ne smijem pokazati sliku ovog tornja ukoliko je ona uslikana tokom noći.

Ali čekajte, Alexandre Gustave Eiffel, koji je, pored tornja imenovanom po njemu, dizajnirao i ovu građevinu:

Kip slobode u New York-u tokom noći

…je umro slušajući Betovenovu 5. simfoniju u svojoj vili u Parizu 27. decembra 1923. godine. Jednostavnom matematikom, otkrivamo da bi već 27. decembra 1993. godine slike ove dvije svjetski poznate građevine trebale biti u potpunosti u javnoj domeni (eng. public domain).

I dok imam potpuno pravo da prikažem Kip slobode tokom noći (kao što sam i uradio iznad), ne mogu da uradim isto kada je u pitanju Ajfelov toranj. Razlog za to je što su svjetla na tom tornju ugrađena za 100. godišnjicu od otvorenja tornja označena kao posebno umjetničko djelo. Tako je presudio francuski sud u junu 1990. godine, pa kasnije potvrdio i krajnji apelacioni sud u Francuskoj u martu 1992. godine.

Pošto nisam upoznat sa tako glupom presudom u SAD-u, pretpostavljam da sam u mogućnosti da pokažem sliku Kipa slobode tokom noći. Međutim, još jednu građevinu tog istog arhitekte koji je umro prije 94 godine ne smijem prikazati ovdje ukoliko je ta slika uslikana noću.

Ova odluka francuskog suda nije toliko glupa koliko je glupav slučaj Sarajeva, grada koji ne smijem imenovati. Pa, otkud gradskom odboru ovog grada pravo da stavi ime grada pod njihovu kontrolu?

Na osnovu člana 5 Zakona o principima lokalne samouprave, definicija grada je sljedeća:

Grad je jedinica lokalne samouprave koja predstavlja urbanu, infrastrukturnu cjelinu povezanu svakodnevnim potrebama stanovništva.

Član 56 istog zakona kaže sljedeće:

Federalne, odnosno kantonalne vlasti dužne su u najvećoj mogućoj mjeri konsultovati jedinice lokalne samouprave u postupku donošenja propisa koji ih se direktno tiču.

U Statutu Grada Sarajeva (PDF), u članu 5 piše:

Grad Sarajeva ima grb i zastavu, kao i druge simbole, o kojima posebnom odlukom odlučuje Gradsko vijeće u skladu sa zakonom.

U članu 24 piše tog Statuta je navedeno:

Mandat gradskog vijećnika traje do izbora novog vijećnika u Gradsko vijeće.

Gradski odbor Grada Sarajeva se oslanja na ova dva četiri člana da uspostavi Odluku o upotrebi grba, imena i isticanja zastave Grada Sarajeva, koja kaže da ja ne smijem da spomenem ime Sarajevo zato što nisam pitao Grad Sarajevo da koristim to ime.


Šansa da će grad zahtijevati odštetu od fizičkog lica zbog korišćenja imena grada se čini gotovo nikakva, zar ne?

Međutim, tačno to se dogodilo jednoj Facebook stranici sa 14ak hiljada pratilaca pod nazivom Sarajevo forever. Njen administrator je 18. januara objavio status koji sadrži sljedeći tekst:

Dobio sam od Gradske uprave Grada Sarajeva prijeteće pismo u kojem me upozoravaju da im moram platiti izvjesnu sumu novca zbog upotrebe imena Sarajevo u nazivu moje Facebook stranice. Ukoliko im ne budem plaćao oni će pokrenuti svoje Facebook timove i pravosuđe kako bi ugasili moj Facebook profil.

Sudeći po istom autoru, nije ova Facebook stranica jedina koja je dobila takvo pismo:

I sve ostale Facebook stranice, koje promovišu grad, a koje u svom nazivu imaju imenicu Sarajevo, dobile su identična prijeteća pisma.

I zaista, oslanjajući se na jedan federalni zakon koji definiše pojam “grad”, i dva člana Statuta grada Sarajevo, u kojima se navodi da gradsko vijeće donosi odluku o gradskim simbolima u skladu sa zakonom, gradsko vijeće je stavilo ime grada Sarajeva pod vlasništvo Grada Sarajevo.

Nebitno koja derivacija imena se koristi, kako kaže član 7 pomenute odluke:

Pod imenom Grada Sarajeva, iz stava 1. ovog člana, podrazumijeva se riječ Sarajevo u svim padežima i svim izvedenim oblicima, kao i sve skraćenice riječi Sarajevo.

I, dok se u toj odluci nalazi dosta pravila o tome pod kojim uslovima pravno lice može da koristi ime Grada Sarajeva, pojam “fizičko lice” se pominje samo dva puta u ovoj odluci:

Član 21.

Pravne i fizičke osobe koje upotrijebe grb i ime Grada Sarajeva bez odobrenja nadležnog organa, ili koje protivno datom odobrenju i ovoj odluci zloupotrijebe grb i ime Grada Sarajeva, dužne su da Gradu Sarajevu naknade svu štetu koja je nastala takvim njihovim ponašanjem. Za naknadu pričinjene štete iz stava 1. ovog člana pokrenut će se postupak pred nadležnim sudom i opozvati eventualno dato odobrenje za upotrebu grba i imena Grada Sarajeva.

Član 22.

Protiv pravnih i fizičkih osoba iz prethodnog člana koja nakon opozivanja rješenja o odobravanju upotrebe grba i imena Grada Sarajeva nastave s njihovom upotrebom također će se pokrenuti postupak za naknadu pričinjene štete.

Zahvaljujući tome što je pojam “fizička osoba” dodan samo ovih dva puta u tekst ove odluke, ja, kao fizička osoba, ne smijem da spomenem ime Sarajevo bez da prethodno ne dobijem odobrenje grada da ga koristim.

Uprkos tome što se ovo kosi sa zdravim razumom, neko se obratio vlasniku gorepomenute Facebook stranice i napisao ovo:

Screenshot Facebook poruke

Kontaktirao sam osobu koja stoji iza ove Facebook stranice 20. januara, dva dana nakon što je objavio screenshot poruke iznad, sa željom da mu pomognem, međutim ta osoba je tvrdila da je problem već riješen. Na moje pitanje “kako je problem riješen”, nisam dobio detaljan odgovor:

Moj Facebook razgovor sa vlasnikom ove Facebook stranice

Pošto nisam mogao da nađem nikakav drugi zakon koji se odnosi na moje korišćenje riječi Sarajevo, moja interpretacija je sljedeća: Grad Sarajevo je dozvolio korišćenje svog imena svim vlasnicima Facebook stranica. Pošto ovo “rješenje” nije dio zakona, a ovaj tekst nije objavljen na Facebook stranici, to znači da ja nisam u mogućnosti da prikažem riječ Sarajevo bez da otvorim mogućnost da za to snosim pravne posljedice.

I, dok je u ovom specifičnom slučaju, grad pokušao da se suprotstavi vlasnicima Facebook stranica koje sadrže riječ Sarajevo u svom imenu, ja nemam legalnu osnovu preko koje bih se mogao žaliti ukoliko bi gradska uprava odlučila da me krivično goni zbog korišćenja riječi Sarajevo.

Zato vam ne smijem reći ime grada iz kojeg pišem ovaj članak. Nesvjesno sam već prekršio ovu gradsku odluku na svome Twitter profilu, kada sam označio grad u kojem se nalazim:

Screenshot mog Twitter profila

Nesvjesno sam tu istu odluku prekršio na isti način i na svom GitHub računu:

Screenshot of my GitHub profile

Da bih izbjegao daljnje kršenje te odluke grada, u ovome članku sam napisao ovo svaki put kada nisam mogao izbjeći korišćenje imena grada: Sarajevo.

Međutim, zato što ova odluka prkosi svakom vidu logike, i zato što sam već nesvjesno više puta prekršio ovu istu odluku, odlučio sam da dodam dugme na kraju ovog članka. Ukoliko ga kliknete, ovaj članak više neće biti cenzurisan, što znači da ću prekršiti odluku grada tačno 44 puta.

Svjestan mogućih pravnih posljedica na koje utiče moje prikazivanje riječi Sarajevo, pozivam vas da ga kliknite. Nakon što to uradite, ovaj članak više neće biti censurizan.

Zahvale fotografima: Fotografije u ovom članku su objavljene od od strane sljedećih fotografa: @naletu (Grad Sarajevo), @chriskaridis (Ajfelov toranj), i 0x010C (Kip slobode)

Update, 22. januara 15:30: Tražeći sliku Kipa slobode tokom noći, slučajno sam u ovaj članak uvrstio sliku kopije Kipa slobode umjesto slike originalnog kipa. Ta greška je sada ispravljena.


Random sajt čiji rad podržavam

Koji je ovo đavo?

Pročitaj još

The city I write this in protected its name, so I am not legally allowed to use it

There's a certain city in the Balkan peninsula whose name I cannot type here. Some of you might know it as the capital of Bosnia & Herzeg...… Continue reading

Branding my online presence, Part 1: The idea

Published on December 30, 2017

My Top 17 Songs of 2017

Published on December 17, 2017